
Tersa Feira (19/11/2019)- Fakuldade Engeñaria Siensia no Teknologia (FEST) iha projetu kona ba kapasidade dezenvolvimentu ba iha fakuldade liu husi projetu CADAFEST faze daruak iha kooperasaun ne’ebe hala’o entre nasaun rua Japaun no Timor-Leste liu husi ajensia Japan International Cooperation Agency (JICA). Steering Committee Meeting realiza kada fulan tolu atu bele hare no koalia kona ba progresu aktividade hotu ne’ebe eziste iha projetu nia laran.
Pontus importante no objektivu husi projetu ne’e hare liu ba iha parte Manajementu, Edukasaun no mos Peskiza iha Fakuldade. Hanesan iha sorumutu SC ne’ebe liu ba husi parte JICA sei halo aprejentasaun kona ba progresu ne’ebe Fakuldade atinji husi fulan Jullu to’o Novembru 2019 no sei aprejenta planu ba iha fulan Dezembru 2019 to’o Marsu 2020 kona ba manajementu iha Fakuldade, Edukasaun no mos Peskiza ne’ebe hala’o iha Fakuldade laran.
Iha Steering Committee Meeting ba dala sanulu (10) ne’e realiza iha meeting room Hera Kampus , partisipa husi membru SCM Dekanu Dr. Ruben Jeronimo Freitas (Project Manager CadFEST Phase II) no estrutura, diretores no vice diretores, chief advisor JICA CadFEST Phase II Sr. Koichi Shimakawa no Project Coordinator Sr. Atsushi Takahasi .
Liu husi aprejentasaun ne’ebe hala’o husi Project Coordinator Sr. Takahasi kona ba output ne’ebe atinji husi manajementu Fakuldade nian iha fulan Jullu to’o Novembru mak iha aktividade sira hanesan site visit ka survey kona ba Landslide, Road Roughness, Crude Oil, seminar husi Departamentu Informatika no Expozisaun husi Departamentu Sivil, eventu sira hanesan hanover ba uma foun FEST no lansamentu ba journal TAJST volume II, iha mos espesial lectures husi universidade Japaun nian ne’ebe mai iha departamentu ida-idak iha FEST.
Iha parte edukasaun hare liu ba output rezultadu survey rate graduadus sira ne’ebe servisu ona no ba sira ne’ebe seidauk hetan servisu komesa husi graduadus tinan 2012 servisu 30%, la servisu 30% no 40% la iha resposta, tinan 2013 servisu 30%, la servisu 50%, la iha resposta 20%, tinan 2014 servisu 10%, la servisu 80%, la iha resposta 10%, iha tinan 2015 servisu 10 % no la servisu 90%. Atu hasae kapasidade edukasaun bazeia ba peskiza husi teze final nian iha tarjetu maka 70% husi graduadus tenki hetan score 8.0 no liu. Sei hala’o revijaun ba iha syllabus no material hanorin liu husi diskusaun ho expert sira husi Japaun, no departamentu rua, Informatika no Elektronika I Elektika mak kompleta ona revijaun ba syllabus no departamentu tolu seluk sei iha prosesu diskusaun nia laran. Iha aprejentasaun ne’e husu mos dosenti sira atu iha material hanorin rasik hanesan halo textbook rasik ba kada materia ne’ebe hanorin.
Iha parte peskiza tarjetu ne’ebe prexija atu atinji 70% husi dosenti sira tenki submete proposal peskiza no iha fakuldade dosenti 29 mak submete ona, nafatin enkoraja dosenti sira seluk atu submete mos sira nia rejultadu peskiza. Rezultadu ne’ebe hetan husi aktividade sira iha unidade koperasaun nia okos maka estabele ona grupu peskiza hanesan Renewable Energy Environmental Research (REER) ne’ebe peskiza kona ba klima, radisaun solar, wind power iha Hera Kampus, nivel husi laloran iha Porto Dili, photovoltaico , grupu ne’e kompostu husi dosenti departamentu Mekanika no departamentu Elektronika i Elektrika. Road Infrastructure Monitoring Research Group (RIMR) peskiza kona ba aplikasaun ne’ebe utiliza hodi halo monitorizasaun ba instraestrutura estrada nian hanesan utiliza aplikasaun smartphone ho kustu ne’ebe kiik (Low Cost Road Monitoring), grupu ne’e kompostu husi dosenti departamentu Sivil no departamentu Informatika. No husi Unidade Koperasaun mos nafatin informa ba dosenti sira atu bele submete sira nia rejultadu peskiza ba Timorese Academic Journal of Science and Technology (TAJST) volume III.
Projetu ne’e mos sei nafatin oferese treinamentu tempu badak ba dosenti no teknikus laboratoriu sira atu ba halo treinamentu iha Japaun iha 2020, no sei haruka mos expert sira husi Japaun mai iha kada departamentu atu bele ajuda departamentu iha parte ne’ebe prexija. Hafoin de aprejentasaun membru SC ho JICA sira halo diskusaun kona ba serimonia inagurasaun edifisiu foun FESt, revijaun ba syllabus, dezenvolve material hanorin hanesan textbook, submisaun ba journal paper no proposal peskiza, interdisiplinar ba aktividade grupu peskiza, avaliasaun klasse iha semester par no mos rate ba graduadus no graduadus sira nia okupasaun ka servisu.